26.1.2024/Predstave
Grad na dlanu Parca
Pripovjeda: Jasna Held / Priredio i izabrao tekstove: Davor Mojaš / Scenografija: Kolektiv / Kostimografija: Lerov fundus i Trznice / Svjetlo, ton i tehničko vodstvo: Mato Brnjić / Produkcija i organizacija: Ksenija Medović / Grafičko oblikovanje: Nora Mojaš
„Čuj, sveti Vlaho, / naše molitve glas! / Dubrovnik čuvaj svoj, / čuvaj sve nas!“. Tako Dubrovnik pjeva o svom svecu zaštitniku stoljećima. Tako svi mi slavimo sveca zaštitnika grada kojeg Sveti Vlaho drži u svojoj lijevoj ruci. I nježno nas ljulja. I pazi i ljubi i čuva. A Dubrovčani mu uzvračaju molitvama, pjesmom, spomenima i dobrim željama u kojima prepoznaju svoj san o skladu i ljepoti Grada koji nas čini sretnim i spokojnim. Jer znamo tko je uvijek s nama. I kada trčimo Stradunom, kada idemo u vrtić, izlazimo iz škole, šetamo s mamama i tatama a oni s našim bakama i djedovima. I sve nas pazi Sveti Vlaho. Kako on to može? Kako sve to uspijeva? Odakle mu takva moć? U Dubrovniku se za knjigu kaže da je libro a svako u sebi čuva priče. S Lerom ćemo zamisliti da imamo to libro debelih korica od dugih godina, otvorit ćemo ga i ispričati priču Svetog Vlaha. Ćuvajući ga u srcima kao sretna djeca koja odrastaju u Gradu na dlanu Parca.
Sveti Vlaho i Dubrovnik nerazdvojni su pojmovi a Svečeva je sveprisutnost jedna od glavnih odrednica dubrovačkog identiteta. Zaštitnik Grada, liječnik, biskup i mučenik iz armenske Sebaste štuje se diljem Europe i svijeta, ali nigdje tako zdušno kao u Dubrovniku koji ga prema legendi 971. godine, kada je upozorio Dubrovčane na mletačku opasnost, uzima za svojeg sveca zaštitnika. Kult i Festa svetog Vlaha kroz povijest do danas je zadržala svoje tradicijske prepoznatljive odlike i vrsnoće uzajamne povezanosti Grada, Parca i puka. Parčev blagdan 3. veljače svečanost je s bogatim ceremonijalom i s procesijom, o čemu rječito i zorno svjedoči i upis Feste svetog Vlaha na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine a 2024. navršava se petnaest godina od tog važnog i obvezujućeg priznanja. Sveti Vlaho živio je u 3. stoljeću. Bio je liječnik, potom biskup u antičkoj Sebasti (danas turski Sivas) u Maloj Armeniji. Drži se da je 3. veljače 316. datum njegove smrti. Zaziva se protiv grlobolje jer je prema legendi ozdravio dijete kojem u grlu bijaše zapela riblja kost. Zaštitnik je otorinolaringologa, veterinara, pastira, vunara i divljih životinja. Sveti Vlaho trajna je inspiracija umjetnika koji su svojim djelima dopisivali sve one svjetovne i duhovne posvete Parcu koji bdije nad Gradom. Dubrovnik je 2016. godinu proglasio Godinom svetog Vlaha u spomen na 1700. obljetnicu njegove mučeničke smrti.
Lero je 2016. premijerno prikazao Libro sv.Vlaha s Jasnom Held i do sada, u proteklih osam godina, s tom izvedbom redovito je sudjelovao u kulturnim programima Feste sv. Vlaha.Ove godine tom svom već tradicijskom repertoarnom nizu pridodaje i novi naslov Grad na dlanu Parca na radost svojih najmlađih gledatelja.
Jasna Held, rođena je u Dubrovniku. Od 1994. godine nastupa kao pripovjedačica bajki i lutkarica. Sudjeluje na susretu Europskih pripovjedača bajki EPOS u Njemačkoj, gostuje u Austriji, Verlikoj Britaniji i Španjolskoj. Poznati pripovjedački teatar CRICKCRACK CLUB 2005. preporučio ju je među deset ponajboljih europskih pripovjedača. Pripovjedajući bajke i s lutkarskim izvedbama predstavila se na BOK Festivalu u Bjelovaru, Legendfestu u Istri i na Ogulinskom festivalu bajki gdje redovito nastupa od 2009. Od 2007. članica je Hrvatskog centra za dramski odgoj. Članica je Studentskog teatra Lero od 1976. i do sada sudjelovala je u tridesetak Lerovih predstava i programa. U Lerovom programu za najmlađe ostvarila je ciklus izvedbi: Bus ruzmarina, Zlatna jabuka, Čupoglava, Mlin na dnu mora, Kominača, Majke bajke, Libro sv. Vlaha, Orlandov san, Sretna princeza, Srce u oblacima, Uspavana ljepotica i dr.
Premijera 27. sijećnja 2024. u Teatru Lero u Lazaretima u Dubrovniku.
Predstava je ostvarena uz potporu Grada Dubrovnika.